Trščare – naša zaboravljena graditeljska baština

2-1Mesni odbor “Sava Kovačević” organizovaće početkom maja akciju promocije samih tščara kako bi se skrenula pažnja gradske vlasti na njihovo propadanje ukoliko se nastavi nebriga o ovim zdanjima. Kako je rekao potpredsednik ovog mesnog odbora i jedan od incijatora akcije Alčeksander Čanji, trščare predstavljaju graditeljsku baštinu našeg podnevlja, ali su dovedene u stanje kada su opasne po prolaznike s obzirom na to da neki deo kuće može da padne i povredi nekog.

 

– Očuvanjem trščara Novi Sad bi mogao samo da dobije na kulturnom sadržaju i značajno bi obogatio svoju turističku ponudu. Bilo koja ideja ima šanse da zaživi kad za tako nešto postoji volja, pa tako i ova. Trščare jesu u veoma lošem stanju ali verujem da, kada bi postojala ozbiljna namera gradske vlasti, rešenje bi se našlo- kazao ja Čanji podsećajući da je Skupština grada svojevremeno donela odluku da ovaj deo grada pretvori u etno-selo, ali do danas to nije sprovedeno.

 

Trščare kao galerije i kulturni prostori

 

Prema pomenutom planu, same kuće napravljene od blata i trske bile pretvorene u galerije i prodavnice umetničkih dela i suvenira. Planom, međutim, nije predviđeno kada će početi radovi, niti da li će grad otkupiti trščare koje su zaštićene zakonom, a već decenijama propadaju jer vlasnici nemaju novca da ih održavaju. Od trideset trščara, koliko ih je bilo devedesetih godina dvadesetog veka, danas postoji samo njih pet u Ulici Kraljevića Marka. međutim, pitanje je koliko će se i one sačuvati pošto je većina počela da se obrušava.

 

– Nekada ih je u našem naselju zvanom Rotkvarija bilo puno više, ali, na žalost, nisu uspele da se odupru zubu vremena i ekspanziji soliterske gradnje. Preostalih pet su u poprilično lošem stanju i posle višedecenijske nebrige urušeni su odžaci i krovovi, i pitanje je trenutka kada one neće više moći da podnesu vremenske uticaje- navodi potpredsednik MO “Sava Kovačević. Dodaje da će ovo samo dovesti nestanka jednog kulturnog nasleđa i ogromnog potencijala.

 

Trščara je danas retkost


Narodna vojvođanska kuća trščara, nazvana tako po krovu od trske, bila je oko dva veka najrasprostranjeniji tip kuće u Vojvodini. Trščara je bilo po selima, salašima, palankama. Prisutne su bile i u varošima – gradovima, u njihovim seljačkim, paorskim krajevima, koji su bili naseljeni seljacima, baštovanima, vinogradarima i stočarima. Tako je bilo i u Novom Sadu, gde ih i danas srećemo. Neke od tih kuća, podignute su u drugoj polovini XIX veka. Predstavljaju retkost, kao i svuda u Vojvodini.

Trščara je kuća od zemlje i trske, materijala kojim obiluje panonska ravnica. Drvo je korišćeno samo u najneophodnijoj meri. Poznata je kao bela, panonska kuća, sa soklom ili „štraftom“ u tamnoj boji. U višenacionalnoj sredini, kuće su se razlikovale po nacionalnoj pripadnosti vlasnika. Srpske su krečene u belo, drap, žuto, roza, slovačke i rusinske u plavo, a mađarske u zeleno. I u tim slučajevima sokle su bile obično u tamnijim nijansama odgovarajuće boje.

 

Ni istorijskih podataka, ni majstora

 

Ko je i kako podigao novosadske trščare, njihovi vlasnici uglavnom ne znaju (planovi tih kuća ne postoje). Jedino što je poznato je to da su pravljene mobom (zajednički rad ukućana i njihovih prijatelja), a ova informacija prenosi se “sa kolena na koleno”. Posao je vodio dobar poznavalac – majstor, koji je jedini bio plaćen. Problematika danas je i ta što više ne postoji stručnjak koji bi mogao da popravi trščani krov.

 

Članice i članovi pomenutog mesnog odbora pokrenuli su akciju spašavnja trščara bez obzira na njihovo stanje jer veruju da se ovo kulturno dobro ne sme otpisati tek tako. U ovom odboru kažu da, ukoliko je Grad spreman da više puta u toku nekoliko godina izdvaja za popločavanje centra, onda može i da nađe sredtvsa i načine za uređenje pet kuća.

 

LSV podržava inicijativu za zaštitu trščara

 

Izvršni odbor Gradskog odbora Lige socilademokrata Vojvodine Novi Sad podržao je ideju MO “Sava Kovačević”.

 

– Novi Sad, kao grad kulture, treba da obraća pažnju na sve što potpada u njegovu kulturnu baštinu. Treba da to gaji, razvija i promoviše. S toga, LSV smatra da nema mesta ignorisanju ovakvih problema i podržavamo svaku inicijativu koja će doprineti boljitku. Apelujemo na sve građane da se uključe u ovakvu akciju, jer Novi Sad je naša kuća, pa bila ona od cigle, drveta, blata ili svega toga pomalo- zaključio je predsednik IO GrO LSV Novi Sad Robert Kolar.

Prethodni tekstMoj Novi Sad, na svaki način
Sledeći tekstParkinzi i garaže u Novom Sadu